O nacrtu, koji je dat u februaru 2022. i koji je vidio Reuters, vlada je razgovarala ranije ove sedmice.
Ministar energetike Walid Fayad pozvao je na njegovo odobrenje od strane vlade sljedeće sedmice pred prve parlamentarne izbore, u maju, od finansijskog sloma 2019. On je ranije rekao da će tarife biti unakađene kada se u mrežu doda još struje.
Međunarodni monetarni fond, s kojim Liban raspravlja o potencijalnom programu spašavanja, izjavio je prošle sedmice da je sprečavanje odvoda tog sektora na javne resurse ključni stub ekonomskog oporavka zemlje. Dva prethodna plana sa sličnim ciljevima su ipak otišla neusvađena, zbog političkih podjela.
Liban nije imao struju od devedesetih godina i transferi gotovine državnoj komunalnoj preduzeću Electricte du Liban (EDL) za pokrivanje hroničnih gubitaka doprinijeli su desetine milijardi dolara njenom ogromnom javnom dugu tokom tri decenije.
Prihod EDL-a sada pokriva samo 4 posto njegovih 800 miliona operativnih troškova, piše u nacrtu.
"Gubici u distribuciji predstavljaju 37 posto energije proizvedene u 2021. godini, što je daleko iznad standarda industrije i propada sektor na finansijsku neravnotežu," kaže se u nacrtu.
Plan predviđa razbijanje EDL-a čak i do 2023. godine i pretvaranje profitabilnosti do 2024. godine povećanjem naplate računa, rezom tehničkih gubitaka i podizanjem "apsurdne" cijene od oko 1 posto kilovat sata na između oko 10 centi po KWH za većinu stambenih kupaca i 18 centi za druge. Cijene su posljednji put izmjenjene 1994.
Također se poziva na imenovanje Regulatornog tijela za električnu energiju (ERA) koje je mandatirano zakonom iz 2002. godine, ali nikada provedeno zbog političkih nesuglasica, te na reviziju i eventualnu kororatizaciju EDL-a.
Libanon može proizvesti samo 1.800 MW snage dok vršna potražnja prelazi 3.000MW. Praznina je ispunjena skupim i zagadjujućim privatno-pokrenutim dizel generatorima za one koji ih mogu priuštiti.
Slaba uprava, korupcija i loše upravljanje su u korijenu problema sektora, rekla je Reutersu Jessica Obeid, libanska konsultantka za energetsku politiku i ne-rezidentna naučnica instituta na Bliskom istoku.
"Ukoliko se ovi ne riješe, stanovnici neće imati pouzdanu, održivu i pristupačnu moć," kaže ona.
Planom je planirano produženje sadašnjih 3-4 sata struje dnevno na 8-10 sati kasnije ove godine putem uvoza struje iz Jordana i gasa iz Egipta -- oba dogovora za koje je Fayyad rekao da bi trebali krenuti na snagu u proljeće. On predvidja dodatnih 500MW "privremene" generacije dodane u mrežu u sredini mandata.
Da bi dosegla struju do 2026. godine, zemlja zahtijeva "program makro-fiskalne stabilizacije kako bi... osigurati komfor potreban investitorima da počine pomanu investiciju" koja je potrebna za mješavinu elektrana na gas i obnovljive izvore energije.
Takav program zahtijeva široko političko odobrenje koje još nije bilo predstojeće.
